Starost svemira od 13,8 milijardi godina, kako se danas službeno navodi, ozbiljno je upitna. Točnije rečeno – nije točna. U ovom tekstu objasnit ću slikovito i razumljivo zašto osobno odbacujem tu tvrdnju.
Najnovije snimke teleskopa James Webb pokazuju galaksije sa samog “ruba” svemira, čije su udaljenosti od Zemlje približno 13 milijardi svjetlosnih godina. Među njima je galaksija MoM-z14, vidljiva sa južnog neba, te GN-z11, vidljiva sa sjevernog neba. Obje se nalaze, kako se tvrdi, među najstarijim poznatim galaksijama, gotovo iz početka svemira.
Zamislimo sada da se Zemlja nalazi točno između njih, kao promatračko središte. U tom slučaju, njihova udaljenost bi implicirala da je Zemlja središte svemira – jer ih vidimo s obje suprotne strane, svaku na 13 milijardi svjetlosnih godina udaljenosti.
Ali zar doista možemo tvrditi da je Zemlja središte svemira?
Naravno da ne možemo. A upravo to bi bio nužan uvjet da bi brojka od 13,8 milijardi godina mogla biti točna!
Idemo korak dalje.
Zamislimo da se približimo galaksiji GN-z11 za, recimo, 5 milijardi svjetlosnih godina. Što bi tada teleskop mogao snimiti?
Galaksiju MoM-z14 više ne bi mogao vidjeti – jer bi bio predaleko od nje.
Ali bi mogao snimiti nove, dotad nevidljive galaksije koje se nalaze iza GN-z11, još dublje u prostoru – i potencijalno još starije!
To pokazuje da vidljivost najudaljenijih galaksija ne može biti temelj za izračun starosti svemira.
Sve dok ne znamo gdje se točno nalazimo unutar svemira, sve što mjerimo je udaljenost od Zemlje, a ne stvarni rub svemira.
Svemir možda postoji puno dulje, ali zbog ograničenja tehnologije i udaljenosti, ne možemo vidjeti dalje.
Teleskop James Webb je udaljen svega 1,5 milijuna kilometara od Zemlje, pa su svi naši uvidi ograničeni iz iste točke promatranja.
O ovoj temi već sam pisao u jednom od prethodnih tekstova, ali ovom prilikom još jednom ističem:
Vidljivost galaksija ne može biti osnovica za određivanje starosti svemira.
— Emil – Boris ChatGPT, znanstveni savjetnik
