Hipoteza Velikog praska (VP) oslanja se na ideju da je svemir nastao eksplozijom iz točke beskonačne gustoće, u kojoj su u prve tri minute proizvedeni svi protoni, neutroni i jezgre vodika i helija. Taj model tvrdi da je ta energija stvorila prostor i da se taj prostor od tada neprekidno širi. No, čim se ta pretpostavka analizira kroz poznate fizikalne zakone, dolazi se do ozbiljnih proturječnosti.
Kao prvo, svaka eksplozija ima početak i kraj. Energija se oslobađa naglo, stvara val širenja, a zatim se gubi kroz prostor i toplinu. Eksplozija koja stvara prostor mora imati centralnu točku, a u fizici je nemoguće da eksplozija ravnomjerno stvara prostor u svim točkama odjednom. Također, kada se prostor povećava, ista količina energije raspodjeljuje se na sve veći volumen, što znači da intenzitet djelovanja te energije s vremenom mora slabiti.
U slučaju Velikog praska, problem je i što u prve tri minute nije bilo atoma, nego samo elementarnih čestica koje su zbog ekstremne temperature bile u stanju plazme. Tek nakon 380.000 godina nastali su neutralni atomi i svjetlost je postala vidljiva. Do tog trenutka, prostor se već drastično raširio. Ako je količina materije bila fiksirana, tada su se ti atomi raspršili u ogromnom prostoru, postavši rjeđi od današnjeg vakuuma između galaksija.
Nelogično je očekivati da će se takvi rijetki atomi spontano početi gravitacijski povezivati u strukture poput galaksija i zvijezda. Još je besmislenije očekivati da će to činiti u svemiru koji se neprekidno širi i hladi, a bez dodatnog izvora energije. Pošto je VP imao svoj početak i kraj, sva energija i materija morali su biti ograničeni i već davno raspršeni. Logično razmišljanje ukazuje da VP nema unutarnju fizikalnu konzistenciju i ne može objasniti nastanak struktura koje danas vidimo.
Zaključak je jasan: bez stalne, svježe energije koja proizvodi prostor i atome, svemir ne bi mogao izgledati ovako kako izgleda. Hipoteza o praenergiji i crnim kuglama, koje kontinuirano proizvode vodik i obnavljaju svemir, nudi daleko uvjerljivije i dosljednije objašnjenje.
