119. Brzine zvijezda u galaksijama i kako GDG daje razumna objašnjenja

Dopplerovim efektom izmjerene su orbitalne brzine zvijezda u Mliječnoj stazi na udaljenostima 5, 10, 27 i 50 tisuća svjetlosnih godina od središta. Rezultati su pokazali vrijednosti koje se kreću u uskom rasponu od 200 do 230 km/s.
Na prvi pogled to izgleda kao znanstveno čudo: zvijezde na posve različitim udaljenostima imaju gotovo jednake brzine.

Zbog tako sličnih brzina: 

  • zvijezde na 5 tisuća svj.g. naprave oko 10 rotacija za vrijeme dok zvijezda na 50 tisuća svj.g. napravi samo jednu.

Iako je vidljiv nesrazmjer u dinamici zvijezda sa povećanjem radijusa orbita, galaksije postoje milijardama godina i zadržavaju stabilan oblik.

🔹 Rješenje: Galaktička Dinamička Gravitacija (GDG) nudi jasna objašnjenja

  • Galaksije nemaju centralnu gravitacijsku točku poput Sunca u Sunčevom sustavu.
  • Umjesto toga, gravitacija se raspodjeljuje na sve zvijezde i materiju u pokretu.
  • Ta rezultanta gravitacijskih sila svih zvijezda proizvodi stabilan gravitacijski centar u jezgri, ali bez singularnosti ili “supermasivne crne rupe”.
  • GDG omogućuje da se brzine zvijezda prirodno usklade tako da galaksija ostaje stabilna, a spiralni oblik očuvan milijardama godina.

📌 Zaključak

  • Galaktička Dinamička Gravitacija (GDG) pruža razumno i znanstveno dosljedno objašnjenje – bez fantomske tamne tvari i bez mitova o supermasivnim crnim rupama.

Objašnjenje proturječja

  • Dopplerova mjerenja su tehnički točna – teleskopi doista vide te brzine.
  • Newtonova dinamika vrijedi za centralne sustave (poput Sunca i planeta), ali galaksije nisu centralni sustavi. U njima gravitacija nije koncentrirana u jednoj točki (SMCR), već raspoređena na milijarde zvijezda.
  • Zbog toga se pojavljuje Galaktička Dinamička Gravitacija (GDG) – rezultanta svih gravitacija zvijezda i materije u galaksiji.

 

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Scroll to Top