U galaksiji Henize 2‑10 već je opaženo kako iz središta galaksije izlazi filament, duga tanka nit plazme i energije, koji na svom kraju potiče stvaranje maglice bogate vodikom u kojoj nastaju mlade zvijezde. Ovaj fenomen već sada predstavlja najbolji mogući dokaz da crna kugla u središtu galaksije ne uništava materiju, već je pretvara u energiju, koja u interakciji s tamnom energijom proizvodi vodik.
Međutim, nova opažanja donose dodatni sloj razumijevanja. Prema izvještaju objavljenom u časopisu Nature, u istoj galaksiji Henize 2‑10 uočene su dvije točke širenja iz središta – što sugerira dva različita filamenta, usmjerena u suprotne strane. Udaljenost između tih filamenta iznosi 150 parseka, što odgovara približno 490 svjetlosnih godina. To znači da se energija ne širi samo u jednom smjeru, već da crna kugla istovremeno emitira praenergiju u dvije različite prostorne putanje.
Ako praenergija iz crne kugle djeluje u dvama smjerovima i u oba slučaja dolazi do interakcije s tamnom energijom ili međuzvjezdanim materijalom, sasvim je logično da se na oba kraja formiraju zasebne maglice, svaka sa svojom koncentracijom vodika i zvjezdanim natalitetom.
To ne znači da crna kugla proizvodi samo jednu regiju zvjezdanog stvaranja, nego da se njezino djelovanje može prostorno proširiti i rađati više maglica istovremeno, ovisno o okolnim uvjetima.
Zaključak
U svjetlu ove spoznaje, djelovanje crnih kugli u galaksijama ne možemo svesti na statički model. One djeluju dinamički, u više smjerova, stvarajući neovisne regije obnove svemira kroz stvaranje vodikovih maglica. Postojanje dvaju filamenta, razmaknutih gotovo 500 svjetlosnih godina, potvrđuje da crne kugle nisu krajnji stadij materije, već pokretači njezine obnove i reciklaže u prostoru.
Ova spoznaja dodatno potkrepljuje hipotezu da crne kugle nisu rupe koje gutaju materiju, već sferni objekti koji pretvaraju potrošenu materiju u praenergiju – temeljnu energiju svemira iz koje nastaju atomi vodika.
