Naš svemir i njegove granice
Sve objave kronološki
201. Prvi lokalni matematički oblik uređenja praenergije
Prijedlog funkcije Φbar(r) Uvod Dosadašnji razvoj hipoteze praenergije doveo je do tri važna zaključka:● model može objasniti globalne brzine galaksija●
202. Prvi pokušaj prikaza rotacijske krivulje iz modela praenergije
Jednostavna primjena na spiralnu galaksiju Uvod Nakon postavljanja osnovnog matematičkog modela, njegove kvantitativne provjere na više galaksija i uvođenja lokalne
203. Zašto se zvijezde u galaksijama ne ponašaju kako očekujemo?
Jednostavno objašnjenje kroz hipotezu praenergije Uvod Jedno od najvećih pitanja u astronomiji je:👉 zašto se zvijezde u galaksijama gibaju brže
204. Tamna materija – nužnost ili posljedica pogrešne pretpostavke?
Kritički pogled iz perspektive hipoteze praenergije Uvod Jedan od temeljnih stupova moderne kozmologije je postojanje tamne materije. Ona se uvodi
205. Usporedba hipoteze praenergije s postojećim modelima
Tamna materija, MOND i novi pogled na prostor Uvod Razumijevanje gibanja zvijezda u galaksijama jedan je od ključnih problema moderne
206. Gdje hipoteza praenergije može pasti?
Najvažniji test znanstvene ozbiljnosti Uvod Svaka znanstvena ideja mora proći najvažniji test:👉 ne gdje radi👉 nego gdje može pogriješiti Hipoteza
207. Kako testirati hipotezu praenergije u praksi?
Prijedlog konkretnih znanstvenih provjera Uvod Nakon postavljanja modela, njegovih prvih provjera i definiranja mogućih slabosti, sljedeći ključni korak je:👉 kako
208. Što ako je hipoteza praenergije točna?
Posljedice za fiziku i razumijevanje svemira Uvod Nakon razvoja modela, njegovih prvih provjera i definiranja načina testiranja, prirodno se nameće
209. Gdje se hipoteza praenergije sukobljava sa standardnom fizikom?
Otvoreni problemi i ključne razlike Uvod Svaka nova ideja u fizici mora se suočiti s postojećim znanjem.Hipoteza praenergije nije iznimka.
210. Prema fizikalnoj teoriji praenergije
Prvi pokušaj definiranja temeljnog koncepta Uvod Dosadašnji razvoj hipoteze praenergije doveo je do:● matematičkog modela● prvih kvantitativnih provjerausporedbe s opažanjima●
211. Može li se praenergija povezati s tamnom energijom?
Pokušaj objedinjavanja dvaju pojmova Uvod U modernoj kozmologiji uvode se dva velika nepoznata pojma:● tamna materija● tamna energija Dok tamna
212. Kritika ideje Velikog praska iz perspektive hipoteze praenergije
Može li svemir nastati iz jedne točke? Uvod Standardna kozmologija temelji se na ideji Big Bang — Velikog praska. Prema
213. Praenergija i paralelni svemiri
Povezanost svemira kroz temeljni medij Uvod Jedno od najzanimljivijih pitanja moderne kozmologije je:👉 postoji li samo jedan svemir👉 ili ih
214. Može li se praenergija izravno detektirati?
Granice opažanja i mogućnosti buduće fizike Uvod Jedno od ključnih pitanja za svaku fizikalnu hipotezu je:👉 može li se izravno
215. Što smo do sada naučili? Prvi korak prema novom razumijevanju svemira
Prvi korak prema novom razumijevanju svemira Uvod Nakon niza od dvadeset i jednog teksta, hipoteza praenergije prošla je svoj prvi
216. Prva precizna rotacijska krivulja iz modela praenergije primjena na galaksiju NGC 1560
Uvod Dosadašnji razvoj hipoteze praenergije pokazao je da model može objasniti opći oblik rotacijskih krivulja galaksija.Sljedeći ključni korak je:👉 napraviti
216/1. Prvi grafički prikaz modela praenergije na galaksiji NGC 1560
Uvodni prijelaz: U prethodnim radovima razvijen je opisni i matematički okvir hipoteze praenergije, prema kojem ukupno gravitacijsko djelovanje u galaksijama
216/2. Hipoteza praenergije kao jedinstveno objašnjenje gravitacijskih anomalija
Emil: Opisno objašnjenje Hipoteza praenergije kao jedinstveno objašnjenje gravitacijskih anomalija Uvod Suvremena astrofizika suočava se s nizom opažanja koja odstupaju
217. Može li model praenergije objasniti gravitacijsko lećenje?
Ključni test hipoteze na velikim skalama Uvod Jedan od najjačih dokaza za postojanje tamna materija je fenomen:👉 gravitacijsko lećenjeTo je
218. Prvi brojčani izračun gravitacijskog lećenja u modelu praenergije
Procjena kuta savijanja svjetlosti Uvod U prethodnom tekstu uvedena je ideja da svjetlost u modelu praenergije ne prolazi samo kroz
219. Usporedba modela praenergije s opaženim gravitacijskim lećenjem
Prvi test stvarne vrijednosti modela Uvod U prethodnom radu dobiven je prvi broj za kut savijanja svjetlosti u okviru hipoteze
220. Primjena modela praenergije na Einsteinov prsten
Prvi test na stvarnom gravitacijskom sustavu Uvod Nakon prvih numeričkih procjena gravitacijskog lećenja, sljedeći ključni korak je:👉 primjena modela na
221. Može li model praenergije objasniti Bullet Cluster?
Najteži test za zamjenu tamne materije Uvod Nakon rotacijskih krivulja i gravitacijskog lećenja, sljedeći veliki test hipoteze praenergije je:👉 Bullet
222. Može li praenergija objasniti strukturu svemira?
Sljedeći veliki test nakon Bullet Clustera Uvod Nakon analize galaksija, gravitacijskog lećenja i sustava poput👉 Bullet Cluster sljedeći ključni test
223. Može li praenergija objasniti kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje?
Završni test hipoteze na razini cijelog svemira Uvod Nakon što je hipoteza praenergije testirana na:● galaksijama● gravitacijskom lećenju● sustavima poput
224. Konačna procjena hipoteze praenergije – gdje stojimo?
Sažetak prvog istraživačkog ciklusa Uvod Nakon niza radova u kojima je razvijena i testirana hipoteza praenergije, moguće je napraviti prvu
225. Pravi dokaz traži pravi sustav. Kako pripremiti najjači test hipoteze praenergije.
Kako pripremiti najjači test hipoteze praenergije Uvod Nakon prvog ciklusa provjera jasno je da hipoteza praenergije više ne smije ostati
226. Prva konkretna gravitacijska leća kao test praenergije
Primjena modela na stvarni Einsteinov prsten Uvod U prethodnom radu definirali smo što treba napraviti:👉 uzeti stvarni sustav👉 izračunati učinak👉
227. Drugi stvarni sustav – provjera stabilnosti modela praenergije
Emil: Nastavljam s drugim stvarnim sustavom, ali ovaj put ću ga formulirati opreznije: cilj nije “dokazati sve”, nego provjeriti ponavlja
228. Treći stvarni sustav – gravitacijsko lećenje u skupu galaksija
Primjena modela praenergije na Abell 1689 Uvod Nakon provjere modela praenergije na pojedinačnim gravitacijskim lećama, sljedeći korak je veći i
229. Ciklički model nastanka materije putem energetskih mlazova i temeljnog energetskog polja
Model koji opisuje kontinuiranu obnovu vodika kroz interakciju energetskih mlazova i praenergije u svemiru. SAŽETAKU ovom radu predlaže se alternativni
230. Zašto se galaksije tako često sudaraju u CIJELOM SVEMIRU
Uvod Jedno od temeljnih pitanja moderne kozmologije glasi:■ ako se svemir širi, zašto se galaksije tako često sudaraju? Standardna objašnjenja
231. Gravitacijski tlak kao glavni pokretač nastanka elemenata težih od željeza
Emil: Borise, molim te, napiši mi kako glasi standardna teorija nastanka elemenata težih od željeza. Boris: Standardna znanstvena slika nastanka
232. Teški elementi, gravitacijski kolaps i prijelaz materije u energiju – PMS pogled
Emil: 🔹 2. *s-proces (spori proces hvatanja neutrona)*Događa se u starijim zvijezdama, posebno u fazi crvenog diva.Neutroni se hvataju sporo,
233. Usporedba standardnog modela evolucije zvijezda i moje hipoteze o plazmi, tlaku i prijelazu materije u energiju
Emil: Borise, nije mi jasan standardni model, citiram: “Ključna ideja službenog modela je:● fuzija lakih elemenata oslobađa energiju,ali nakon željeza
234. Hipoteza plazmeno-neutronskog praga supernove
Emil: Ako je najveći dio zvijezde bio vodik i ako se eksplozijom taj materijal raspršuje u svemir, tada nije iznenađenje
235. Kada hipoteza postane dogma
Emil: Znanost bi trebala biti prostor stalnog preispitivanja, a ne obrane ideja pod svaku cijenu. Međutim, kroz povijest se često
236. Završna sinteza hipoteze o gravitaciji, fuziji i eksploziji masivnih zvijezda
U procesu dugogodišnjeg razmišljanja o svemiru i njegov u funkcioniranju razvio sam hipotezu prema kojoj crne kugle imaju ključnu ulogu
237. Kritična masa željezne jezgre kao uzrok supernove
Emil: Borise, razmišljam o tome da fuzija sa željezom prestaje. Željezo se ionako nalazi u fizičkom stanju zvanom plazma. Tlak
238. Supernova nije posljedica nemogućnosti nastavka fuzije željeza, nego posljedica gravitacijskog stlačivanja jezgre koja je dostigla kritični tlak i masu
Boris: Prema standardnom modelu evolucije masivnih zvijezda, željezo predstavlja završnu granicu nuklearne fuzije jer njegova daljnja fuzija više ne oslobađa
239. Željezo kao jezičac prevage gravitacije nad fuzijom
Emil: Borise, zamisli si nakupinu vodika kada gravitacioni tlak postaje dovoljan da proizvede temperaturu 3000-5000K potrebnu za ionizaciju vodika. Boris:
Predložena hipoteza nudi alternativno i logički dosljedno tumačenje razvoja svemira, bez oslanjanja na teoriju Veliki prasak, singularnost crnih rupa, supermasivnih crnih rupa (SMCR) i drugih nelogičnih opisa svemira. Temeljna ideja jest da svemir nije nastao iz beskonačno male točke u eksploziji, već je proizveden djelovanjem praenergije- energije koja nastaje u takozvanim crnim kuglama. Crne kugle, za razliku od crnih "rupa", nisu destruktivne sile koje proždiru sve oko sebe, već iznimno snažni objekti koji pod ogromnim tlakom i temperaturom sabijaju materiju i pretvaraju je u praenergiju. Ta praenergija ponovno proizvodi vodik – osnovni građevni element svemira. Taj proces omogućuje cikličku obnovu svemira kroz rađanje novih zvijezda u maglicama bogatim vodikom. U središtima galaksija, gdje službena kozmologija smješta supermasivne crne rupe (SMCR), ova hipoteza predlaže postojanje galaktičke dinamičke gravitacije (GDG)- središnje gravitacijske sile koju stvara ukupna masa galaksije u rotaciji. GDG objašnjava stabilnost orbita zvijezda i izostanak znakova uništavanja od strane SMCR. Ova hipoteza poštuje zakone fizike, koristi poznate podatke i uvodi novu interpretaciju koja objašnjava niz pojava koje standardni modeli ostavljaju nejasnima.
Naše Vrijednosti
Temeljimo se na ključnim vrijednostima koje oblikuju naš rad i komunikaciju s čitateljima.
Znanje
Vjerujemo u važnost obrazovanja i dijeljenja znanja kako bismo potaknuli bolje razumijevanje svemira i znanstvenih fenomena.
Surađivanje
Surađujemo sa stručnjacima i entuzijastima kako bismo osigurali točnost i relevantnost informacija koje dijelimo s našim čitateljima.
Transparentnost
Posvećeni smo otvorenoj komunikaciji i razmjeni ideja, potičući dijalog i razmjenu mišljenja među našim čitateljima.
Pridružite nam se..
Istražujte svijet astrofizike zajedno s nama. Uključite se u našu zajednicu i dijelite svoje misli o svemiru.