59. Dodatno pojašnjenje o udaljenostima u galaksiji Henize 2-10

U znanstvenom radu objavljenom u časopisu Nature, istraživači su opisali kako se mlade zvijezde formiraju u regiji udaljenoj oko 230 svjetlosnih godina od središta galaksije, gdje se nalazi objekt koji nazivaju crnom rupom – a što mi u skladu s našom hipotezom prepoznajemo kao crnu kuglu. Ta udaljenost označava mjesto nastanka vodikovih maglica, unutar kojih dolazi do formiranja novih zvijezda.

Međutim, dodatno je važno znati da se u istom istraživanju spominje i udaljenost između dvaju paralelnih filamenata plina (tankih niti) u toj regiji – ta udaljenost iznosi oko 150 parseka, što je približno 490 svjetlosnih godina. Dakle, 230 svjetlosnih godina je udaljenost između crne kugle i najbližih aktivnih regija stvaranja zvijezda, dok je 490 svjetlosnih godina razmak između tih tankih struktura u prostoru koje se nazivaju filamenti.

Ova informacija dodatno potvrđuje da se ne radi o slučajnom širenju plina, već o usmjerenom zračenju koje, kako tvrdi naša hipoteza, izlazi iz crne kugle u obliku praenergije, u interakciji s tamnom energijom proizvodi vodik, koji zatim kondenzira u nitima i omogućuje rađanje zvijezda.

Razmak od 490 svjetlosnih godina između filamenata ne znači da oni nužno izviru iz istog točkastog izvora u klasičnom smislu, kao što bi voda istjecala iz jedne pipe. U ovom slučaju, riječ je o širem području oko crne kugle – zamišljaj to kao aktivnu zonu oko kugle, a ne jednu usku mlaznicu.

Evo kako to možemo znanstveno objasniti:


Fizikalna interpretacija udaljenosti između filamenata

U središtu galaksije Henize 2-10 nalazi se crna kugla koja zrači praenergiju. To zračenje nije savršeno usmjereno poput laserskog snopa, već je raspršeno pod različitim kutovima, ovisno o lokalnim uvjetima – tlaku, temperaturi, količini okolne materije i magnetnim poljima.

Zamisli crnu kuglu kao vrlo moćan energetski izvor iz kojeg energija izlazi u više smjerova, ali ne ravnomjerno. Tamo gdje su uvjeti pogodni, praenergija u interakciji s tamnom energijom proizvodi nakupine vodika koje se potom kondenziraju u nitaste strukture – filamente.

Ti filamenti nisu točno simetrični, niti svi potječu iz jednog geometrijskog centra. U ovom slučaju, dva dominantna filamenta nastala su u regijama gdje je energija bila dovoljna da pokrene kondenzaciju, i između njih je izmjerena udaljenost od 150 parseka (oko 490 svjetlosnih godina).

Znači, crna kugla nije usmjerila samo dva zraka, nego je stvorila energetski okoliš u kojem se dva odvojena volumena prostora kondenzirala u filamente. Udaljenost između njih ne znači da su “istrgnuti” iz iste točke, već da su proizvod istog središnjeg mehanizma (crne kugle) u dvama različitim pravcima širenja.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Scroll to Top