Galaksije i svemirske strukture

U svakoj galaksiji, među više od stotinu milijardi zvijezda, uvijek postoji značajan udio – 10% ili više – koje su […]

U središtu mnogih suvremenih kozmoloških teorija stoji pojam singularnosti – beskonačno guste točke u prostoru gdje fizika prestaje vrijediti. No,

U međugalaktičkom prostoru, daleko od galaksija i njihovih gravitacijskih tokova, znanstvenici su zabilježili postojanje supernova i zvijezda lutalica. Te zvijezde,

Astronomska promatranja Virgo klastera – skupa od preko 1300 do 2000 galaksija udaljenih oko 65 milijuna svjetlosnih godina – otkrila

Kada znanstvenici spomenu zvijezde koje lutaju međugalaktičkim prostorom, obično to čine s iznenađenjem – kao da je riječ o iznimci.

Svaka zvijezda, neovisno o svojoj lokaciji – bila ona u središtu galaksije ili usamljena u međugalaktičkom prostoru – prolazi isti

Zabilježena supernova u međugalaktičkom prostoru Virgo klastera nije samo znanstvena zanimljivost, nego dokaz koji razara temeljne postavke zastarjele kozmologije. Ta

Ta teorija nije znanstveno utemeljena. Jedna od najraširenijih tvrdnji u astrofizici glasi da zvijezde poput Sunca, kada potroše vodik u

🔭 Službena teorija o „tihoj smrti“ zvijezda poput Sunca: 1. Završetak fuzije vodika Kada zvijezda poput Sunca potroši većinu svog

U mnogim znanstveno-popularnim prikazima završnih faza zvijezda manjeg tipa, poput Sunca, često nailazimo na tvrdnju da takve zvijezde „tiho umiru“.